Download
Conference Jews and Bosnia and Hercegovina,
1565 - 2015
Sarajevo, 12‐13 October 2015
Programme
Konferencija Jevreji i Bosna i Hercegovina, 1565. - 2015.
Sarajevo, 12.-13.10.2015.g.
Program rada
Krajem 6. i pocetkom 7. veka geopoliticku sliku Bliskog istoka karakteriše
iscrpljujuci politicki i ratni sukob dva carstva cije su moci nesumnjivo slabile,
iscrpljene viševekovnim, pre svega medusobnim ratovima. Bila je to Vizantija,
koja je još uvek kontrolisala prostor Male Azije sa centrom u Konstantinopolju
(današnji Istambul) i njene provincije na prostoru Levanta, Palestine i severne
Afrike (današnja Sirija, Liban, Izrael, Egipat i Libija).
Sa druge strane to je još uvek mocno perzijsko carstvo, ali daleko od one
moci koju je imalo iz vremena pre i pocetkom nove ere. Jedan od poslednjih
uspešnih vojnih pohoda protiv Vizantije (protiv vizantijskog cara Iraklija, 610.-
641.g.) ce imati perzijski car Hozroje II (590/91.- 628.g.) koji 611. godine
osvaja Antiohiju, 612.g. Cezareju, 613.g. Damask, 614.g. Jerusalem i 616.g.
Aleksandriju. Upravo osvajanje Jerusalema ponovo i po poslednji put do puno
vekova kasnije, vraca na politicku i vojnu scenu Jevreje u njihovoj domovini
Judeji (Izraelu). Naime, kao neformalni saveznici Perzije još od vremena kralja
Kira II (Kir Veliki, 559.- 530.g.p.n.e.) koji je omogucio povratak Jevreja iz
vavilonskog ropstva u Judeju, i perzijskog kralja Darija I Velikog (522.-
486.g.p.n.e.) koji je pomogao obnovu jevrejskog Hrama u Jerusalemu
516.g.p.n.e.
Prema muslimanskom verovanju, Kur’an je poslednja Božija (Allahova) objava u obliku knjige predata covecanstvu preko poslednjeg Božijeg Poslanika – Muhameda.
„Allah (Bog) je (jedan), nema boga osim Njega, (koji) vjecno živi i vlada (svim stvorenjima). Objavio ti je Knjigu s Istinom, potvrdujuci ono što je prije (objavljeno). Prije je objavio Tevrat (jevrejsku Toru - Stari zavet) i Indžil (hrišcanska Jevandelja – Novi zavet) kao uputu ljudima, a objavio je (i) Furkan (jedan od naziva za Kur’an). Teška kazna (ceka) one koji ne vjeruju u Allahove znakove. Allah je mocan (i) kažnjava.“ (Kur’an, poglavlje /sura/ 3, ajeti 1-4).
Sudbina višegradskih Jevreja – Andrićevih junaka u romanu „Na Drini ćuprija“
Istorija višegradskog kraja duga je i zanimljiva iako nije uspjela sačuvati iz svake epohe značajne spomenike. Vremena su učinila svoje i trajno oštetila ili izbrisala tragove prošlosti, a tome je svakako doprinio i ljudski nemar, nerazumjevanje i neznanje. Zbog toga je ostalo vrlo malo sačuvanih materijalnih dokaza o prošlosti mjesta, značajnim periodima i ljudima, o značajnim objektima i građevinama.
Mnogo toga lijepog i neponovljivog je oštećeno i uništeno - to je, u velikoj mjeri uslovljeno i položajem mjesta koje je uz granicu, gdje su se uvijek sudarali interesi velikih i moćnih država, gdje se stanovništvo poslije ustanaka, ratova i drugih nemirnih godina raseljavalo i mijenjalo, i uništavalo se prethodno stvoreno i izgrađeno.
Ipak se nešto održalo i do danas da svjedoči o bogatstvu kulturnog i istorijskog nasljeđa ovog kraja.
Iako je Višegrad po istorijskim dokumentima stari srednjovjekovni grad, položaj i postanak današnjeg Višegrada, na obalama Drine i Rzava, u najužoj su vezi sa gradnjom velikog kamenog mosta, 1571. godine. Most, koji je zajedničko djelo dva genija svog doba, velikog vezira Mehmed – paše Sokolovića i velikog graditelja Mimar Sinan Kodža, sagrađen je na strateški veoma važnom mjestu te je prvi put plahovita planinska rijeka ukroćena i premoštena. Ostalo je sve istorija.
Svjetski poznat postao je zahvaljujući Ivu Andriću, koji je svojim romanom ukazao na svevremenost i neuništivost ove građevine. Most Mehmed - paše Sokolovića je zbog svog značaja, monumentalnosti i ljepote uvršten, 2007. godine, na UNESCO-vu listu svjetske baštine.
... ... ...
Divna Vasić
(Profesor, JU SŠC „Ivo Andrić“, Višegrad)
Drage moje, dragi moji
Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo da vam u ime cijelog tima - Branka Danon, Branko Danon, Leon Danon, Mia Kordic, Gordana Jolić, Boris Montiljo, Borisa Ristić, Olivera Ristić, Ana Smiljanić, Jadranka Smiljanić, Miroslav Smiljanić, Darija Stojnić, Dragan Ungar i Dejan Stojnić - mogu predstaviti
Almanah Jevrejske zajednice „Prijatelji La Benevolencije“ - London 1992 - 2012
koji je objavljen u Londonu. Almnah je urađen na dva jezika na 61 stranici i „pokriva“ period od 1992, kada je predhodnica sarajevskih Jevreja stigla u London, do danas. Pošto je veoma bogato ilustrovan, fajl je veličine oko 6,35MB, pa se malo strpite poslije klika.
Nadam se da ćete uživati u „listanju“.
Dejan Stojnić
Filling Lexical Gaps: Spanish as Ibn Verga's First Language of Reference by Eliezer Papo
Od jezičkog zamora do jezikoumorstva ili...
...o uticaju srpsko-hrvatskog na bosanski govorni jevrejsko-španski jezik
Eliezer Papo
The life story of ribi Dawid ben Yaaqov Pardo
SERBO-CROATIAN INFLUENCES ON
SPOKEN BOSNIAN JUDEO-SPANISH
Menschenrechtein Bosnien und Herzegowina: Wissenschaft und Praxis
Menora - Zbornik radovaj Jevrejska umetnost i tradicija
RIBI SHELOMO IBN VERGA I EL NASIMIENTO
DE LA IDEA DE LA RELATIVITA DE LAS
RELIJIONES KOMO UNA DE LAS REPUESTAS
A LA TRAUMA DE LA EKSPULSION DE LOS
DJIDIOS DE ESPANYA
Rad Tamar Alexandera i Eliezera Papo na temu bosanske sefardske ženske medicine
Prilog uz Jevrejski glas - oktobar 2009. godine
STOGODIŠNJICA ROĐENJA
I DVADESETOGODIŠNJICA
OD SMRTI OSKARA DAVIČA
Na teritorijama koje su 1918. godine ušle u sastav jugoslovenske države prisustvo pripadnika jevrejskog naroda se, na osnovu izvesnih pokazatelja, odnosno ostataka materijalne kulture, može datirati na preko dve hiljade godina .
Stvaranjem jugoslovenske države 1918. godine, u njenim okvirima su se našli Jevreji iz Srbije, kao i oni iz ostalih južnoslovenskih zemalja koje su dotle bile u sastavu Austro-Ugarske. Medju njima su postojale znatne razlike po poreklu, jeziku, kulturi, tradicijama, pa i socijalnoj strukturi...
PRIPREMA ZA DAN SJEĆANJA NA HOLOKAUST
Upute nastavnicima
Ove smjernice za pripremu Dana sjećanja na holokaust izrađene su za nastavnike koji podučavaju učenike srednjih škola u državama sudionicama OSCE (Organizacije za europsku sigurnost i suradnju - OESS), sa naglaskom na prijedlozima o planiranju komemorativnih aktivnosti vezanih za godišnju proslavu Dana sjećanja na holokaust.
U knjizi je opisan trnoviti put kojim je Cezar Zadik-Danon prošao sa svojom porodicom - ocem, mostarskim trgovcem Avramom Danonom, majkom Sarinkom, sestrom Palombikom, očevom sestrom Sarom i njenim kćerima Esterom - Ernom i Ritom, te udovicom očevog brata Davida, Solčikom i njenom djecom: Ernom i Sadom-Zadikom.
Pogledajte dio prezentacije pod nazivom "Sefardske nosnje od izgona iz Španije do Drugog svjetskog rata", autora Sonje Elazar.
Prezentacija je održana povodom Evropskog dana Jevrejske kulture u Sarajevu, 2. septembra 2007. godine
Prema mudracima Talmuda čovjek je jedino biće našeg svijeta koje je obdareno izborom slobodne volje. Dok ostalim bićima upravljaju instinkti kojima se ona ne mogu oduprijeti – dotle čovjek posjeduje razum uz pomoć koga može nadvladati svoje primarne nagone, podređujući ih svojoj volji - i djelujući u skladu sa vlastitom savješću.
Razlika između ljudskih i životinjskih postupaka je dakle u tome što su ljudski postupci posljedica odluke – i kao takvi smisaoni – odnosno vođeni određenim motivom i upravljeni ka određenom cilju - dok su životinjski postupci uzrokovani instinktom ili dresurom.
I bogosluženje, kao eminentno ljudski čin, ima svoje motive i ciljeve...
U Petoj Knjizi Mojsijevoj (Devarim) u šestoj glavi, u pasusu nazvanom po riječima kojima počinje "Šem’a Yisrael" - Čuj Izraele (4-9 stih) između ostalog stoji napisano: "Neka ove riječi koje ti ja danas zapovjedam budu u srcu tvom... GOVORI NJIMA KAD LIJEŽEŠ I KAD USTAJEŠ". U istoj knjizi, u jedanaestoj glavi, u pasusu koji počinje riječima "Veaya im šamoa" - "I biće ako budete slušali" (13-21 stih) naloženo je: "I složite ove riječi moje u srce svoje...
On je milosrdan - oprostiće nam bezakonje i neće nas uništiti, On suzdržava gnjev svoj - i neće dati da se razbukta sav bijes Njegov.
Blago onima koji borave u domu Tvom, neprekidno Te slave, Sela! - Blago narodu kome je tako, blago narodu čiji je Bog Gospod!
Yom a-Kipurim je dan pokajanja za sviju: za pojedinca i za zajednicu – i predstavlja završetak procesa oprosta i pomirbe Izraelu. Stoga, svi su dužni pokajati se i priznati vlastite grijehe na Yom aKipurim. Micva jom-kipurskog priznanja grijehova (heb: viduy) počinje već u poslijepodne dana koji prethodi...
Blagoslovi (hebrejski berahot) se prema predmetu blagosiljanja dijele u tri grupe:
1) "Birkot aneenin” (Blagoslovi koji se izgovaraju prije uživanja hrane mirisa i slično)
2) “Birkot amicvot” (Blagoslovi koji se izgovaraju prije vršenja micvot)
3) “Birkot aodaa” (Blagoslovi zahvale)
Haggadah
Hagada je jevrejska obredna knjiga (kodeks), koja sadržava biblijske priče, molitve i psalme vezane za praznik Pesah (Pashu), posvećen oslobođenju Jevreja od egipatskog ropstva. Sa ovim sadržajem podudara se i ilustrovani dio ove knjige. Sarajevsha Hagada pisana na finom pergamentu, predstavlja najstariji i najraskošniji primjer ove vrste kodeksa; djelo je španske iluminatorske umjetnosti XIV. stoljeća, sa očiglednim uticajem tadašnje italijanske i francuske savremene slikarske umjetnosti
Čitaj više