| beca |
beca (hebr.) = jaje, u liturgici se termin obièno odnosi na jaje koje se pojavljuje na seder stolu.
Buduæi da se, u vrijeme kad postoji Hram, na Pesah prinose dvije žrtve: Korban Pesah (posebna pashalna žrtva) i Korban Hagiga (redovna praznièka žrtva) obièaj je da se na seder sto stave dva peèena (ili kuvana) jela (na hebrejskom - šene tavšilin) od kojih jedno (zeroa) predstavlja Korban Pesah, a drugo Korban Hagiga. Kako siromasi koji nisu u stanju da sebi priušte dva kuvana jela ne bi bili postiðeni uobièajeno je da se kao drugo kuvano jelo koje simbolizuje redovnu praznièku žrtvu stavi najjeftinije i najpristupaènije kuvano jelo: jaje.
|
| beraha |
beraha (hebr.) = blagoslov, kratka liturgijska formula koja se izgovara prije i poslije uživanja bilo kakve hrane, kao i prije vršenja odreðenih rituala (na primjer: pranje ruku, paljenje subotnje svijeæe ili hanuka-svjeæica, ogrtanje talitom, stavljanje tefilina i sl.).
(množina: berahot)
|
| berit |
berit (hebr.) = savez. Termin se odnosi na sve vrste saveza. U govornom jeziku se složenica berit mila (savez o obrezivanju) èesto reducira na prvu rijeè složenice – i tada rijeè berit znaèi obrezanje.
(množina: beritot)
|
| berit mila |
berit mila (hebr.) – doslovno: savez o obrezivanju = obrezanje.
Sva se muška djeca obrezuju osmog dana po roðenju. Muškarac koji nije roðen u jevrejskom zakonu – a koji želi prihvatiti Toru i prikljuèiti se jevrejskom narodu, mora se takoðe obrezati.
Iz metafizièke perspektive, razlog božanskoj uputi da se obrezanje novoroðene muške djece ima vršiti upravo osmog dana po roðenju treba tražiti u jednostavnoj èinjenici da su, do davanja ove zapovjedi Avramu, cjelokupno èovjeèanstvo obavezivale samo sedam zapovijedi za Sinove Noaha. Ovom zapovijeðu stvorena je nova zajednica koja je sklopila poseban savez s Bogom, prihvativši još jednu - osmu zapovijed. Iz ovog nukleusa razviæe se kasnije Izrael – zajednica koja je sklopila s Bogom savez zasnovan na obdržavanju šest stotina i trinaest zapovijedi.
|
| besamim |
besamim (hebr.) = zaèini.
Jedan od èetiri blagoslova koja se izgovaraju u (h)avdala je i blagoslov nad zaèinima:
“Baruh Ata Adonaj, Elo(h)enu Meleh (h)a-olam, bore mine besamim.”
“Blagosloven si Ti, Gospode Bože naš, Kralju svijeta, koji tvoriš razlièite vrste zaèina”.
|
| Bet Din |
vidi: Bet (h)a-Din |
| bet (h)a-almin |
bet (h)a-almin (hebr.) – doslovno: “Vjeèni Dom” = groblje.
Vidi: bet (h)a-kevarot.
(množina: bate almin)
|
| Bet (h)a-Din |
Bet (h)a-Din (hebr.) = lokalni jevrejski sud koji se sastoji od najmanje trojice dajanim.
(množina: Bate Din)
|
| bet (h)a-hajim |
bet (h)a-hajim (hebr.) – doslovno: “Dom živih” = groblje.
Vidi: bet (h)a-kevarot.
|
| bet (h)a-keneset |
bet (h)a-keneset (hebr.) = sinagoga.
Kada je 586. godine prije nove ere razrušen I Hram, judejski sužnji u Vavilonu su se okupljali da bi prouèavali svete spise, praznovali praznike i obdržavali zakone. Ova okupljanja nazivala su se keneset (sabor). Isprva su se okupljali po domovima, a zatim su poèeli podizati posebne domove koji su ubrzo prozvani bet (h)a-keneset (dom okupljanja). Grèka rijeè sinagoga ima isto znaèenje.
Jevreji povratnici iz vavilonskog ropstva 536. godine prije nove ere iznova podižu Hram, ali svuda van Izraela nastavljaju da grade sinagoge. Filon Aleksandrijski (I vijek n. e. - Egipat), je napisao: “Sedmog dana Jevreji prestaju sa svakim poslom i idu ka svetim mjestima koje oni nazivaju sinagogama. Tamo, poredani u redove prema svojim godinama, mlaði iza starijih, oni sjede u tišini sa napregnutim uhom kako dolikuje prilici. Potom jedan od njih uzima knjigu i glasno èita ostalima…”
U jerusalimskom Talmudu (Megila 73b) nalazimo sljedeæe svjedoèanstvo: “U Jerusalimu je bilo 480 sinagoga, i svaka od njih je imala nižu i višu školu. U nižoj se uèio Tanah - a u višoj Mišna, i Vespazijan ili je sve uništio”.
Nakon uništenja II Hrama, 70. god. n. e., sinagoga je dobila novi znaèaj. Ona je postala i dom molitve i uèenja i mjesto glavnog oslonca zajednice. Tu su se uèitelji obraæali narodu, putnici dobijali pomoæ i gostoprimstvo - a poslanici iz Izraela ili drugih jevrejskih zajednica podršku.
(množina: bate keneset)
|
| bet (h)a-kevarot |
bet (h)a-kevarot (hebr.) = groblje.
Hebrejski jezik uz termin bet (h)a-kevarot poznaje i nekoliko opisnih imena za groblje kao što su: bet olam ili bet almin = kuæa vjeènosti, bet (h)a-hajim = kuæa života, bet moed le-hol haj = dom sastanka svemu živom i sl. koji proizilaze iz vjerovanja da su ljudi na ovome svijetu samo privremeno - a da im je pravo i trajno boravište buduæi svijet. U Bibliji se navodi da je Avram sahranio Saru u peæini u polju Mahpela, koja je postala njegovom porodiènom grobnicom (vidi: I Knjiga Mojsijeva, 23:19-20). Rahel, Jakovljeva žena je sahranjena na putu u blizini Bet-Lehema (vidi: I Knjiga Mojsijeva, 35:19). Obièaj je da se na groblje ne ulazi otkrivene glave, ne puši, ne jede i ne pije. Mudraci Talmuda ne zagovaraju èesto posjeæivanje groblja.
(množina: bate (h)a-kevarot)
|
| Bet (h)a-Mikdaš |
Bet (h)a-Mikdaš (hebr.) = jerusalimski Hram, jedino mjesto na kome se može obavljati izvorno bogosluženje kakvo zapovijeda Tora sa javnim i pojedinaènim žrtvama. Izvan jerusalimskog Hrama ne mogu se prinositi žrtve.
(množina: Bate (h)a-Mikdaš)
|
| bet moed lehol haj |
bet moed lehol haj (hebr.) – doslovno: “Dom sastanka svemu živom” = groblje.
Vidi: bet (h)a-kevarot.
|
| bet olam |
bet olam (hebr.) – doslovno: “Vjeèni Dom” = groblje.
Vidi: bet (h)a-kevarot.
|
| bikur holim |
bikur holim (hebr.) = obilazak bolesnih.
Rabinska zapovijed koja obavezuje sve punoljetne Jevreje. Suvišne posjete treba izbjegavati jer one mogu naškoditi bolesniku više nego što mu pomažu. Posjetilac treba da zaboravi na svoje navike i da misli samo na dobro bolesnika. Posjeta treba da bude cjelishodna. Ako se radi o siromahu, treba ga, pored utješnih rijeèi, snabdjeti i onim što mu je potrebno. Imuænome treba pružiti saosjeæanje.
Tora nalaže da se prekrši i sam Šabat da bi se pomoglo obdržavatelju Zakona èiji je život u opasnosti.
“Ako je dijete staro jedan dan teško bolesno, krši se Šabat da bi ga se spasilo. - Meðutim, zbog mrtvaca, pa makar se radilo i o kralju Davidu, ne krši se Šabat.” (Talmud, Šabat)
Ozbiljno bolesne ne treba posjeæivati prva tri i posljednja tri èasa u toku dana, jer se to vrijeme najèešæe koristi za posjete ljekara. Obzirom da su prva tri dana ozbiljne bolesti najkritiènija, u ovom periodu zabranjena je posjeta svih osim najbliže rodbine. Jevrejske zajednice obièno osnivaju društva koja se nazivaju Bikur Holim (ili Vižitar doljentes na Ladinu) koja organizuju dežurstva svojih èlanova kako bi u zajednici uvijek bio neko pripravan da izvrši zapovijed o obilasku bolesnika. Ova micva, koja se danas obièno smatra pukom društvenom ili opšteljudskom obavezom lišenom religijskog karaktera, u jevrejskom pravu se smatra striktnom vjerskom obavezom. Rabi Akiva je uèio: “Onaj ko ne posjeæuje bolesne jednak je onome koji proliva krv”. (Vavilonski Talmud, Nedarim 39b-40a).
Uviðajuæi terapijsku važnost stavljanja bolesniku do znanja da nije napušten i da je njegova bolest primjeæena i bitna - rabini su izjavili da svako ko posjeti bolesnu osobu, odstranjuje jednu šezdesetinu njegove bolesti. (Vavilonski Talmud, Bava Mecia 30b), dok onaj koji zanemaruje bolest jedne osobe, ubrzava njenu smrt.
(H)alaha zahtijeva da se loše vijesti sakrivaju od bolesnika, naroèito vijest o smrti njima dragih osoba. Oèekuje se da onaj koji posjeæuje bolesnika, ili onaj koji je samo èuo o njegovoj bolesti, zamoli božansku milost za bolesnu osobu. Najkraæa molitva u Bibliji je Mojsijeva molba Bogu da Mirjam izlijeèi od kuge koju je dobila zbog ogovaranja. Pomenuta molitva zabilježena je u II Knjizi Mojsijevoj 12:13 i glasi: “O Bože, molim te, izlijeèi je”.
Zabranjeno je ostaviti osobu na samrti samu i napuštenu. Prema (H)alaha, èak i tijelo mrtvaca do pokopa moraju èuvati ljudi.
|
| bima |
bima (hebr.) = uzdignuti dio usred sinagoge sa koga se èita Sefer Tora i pred kojim stoji hazan u vrijeme javnog bogosluženja.
(množina: bimot)
|
| birkat (h)a-mazon |
birkat (h)a-mazon (hebr.) – doslovno: blagoslov nad jelom = zahvalnica koja se izgovara nakon obroka.
Blagosiljanje (zahvaljivanje) nakon jela je pozitivna biblijska zapovijed - kao što je reèeno (V Knjiga Mojsijeva 8:10): "Ješæeš i nasitiæeš se, i blagosloviæeš Gospoda Boga svojega za dobru zemlju koju ti dade".
Tora, meðutim, nije propisala formu blagoslova, nego je to prepustila inspiraciji svakog pojedinca ponaosob.
Prema tradiciji, Mojsijev Bet Din je prvi koji je smatrao za potrebno da popuni tu prazninu propisavši prvi blagoslov "(h)a-zan et (h)a-olam" ("Ti koji prehranjuješ svijet"). Kasnije, kada su Jevreji ušli u Zemlju Obeæanu, dopunio je Jošuin Bet Din prvi, Mojsijev, blagoslov dodavši mu blagoslov "Al še(h)inhaltanu erec..." ("Zbog toga što si nam dao u naslijeðe zemlju..."), jer je originalna biblijska zapovijed i glasila "I blagosloviæeš Gospoda Boga svojega za dobru zemlju koju ti dade" - Mojsije, pak, koji nije ni ušao u Zemlju Obeæanja, nije mogao Bogu zahvaliti na zemlji u blagoslovu koju je propisao.
Treæi blagoslov "Rahem Adonaj" (“Smiluj se Gospode”) propisali su Bate Din careva Davida i Solomona - a èetvrti "(h)a-El Avinu" ("Bože Oèe naš") èlanovi Velikog Sabora.
Izgovaranje prva tri blagoslova birkat (h)a-mazon je micva "mide-Orajta mide-rabanan" - odnosno biblijska zapovijed èiju su primjenu definisali rabini. Izgovaranje èetvrtog blagoslova je èisti rabinski propis.
Ko god, dakle, propusti da kaže birkat (h)a-mazon - propustio je moguænost da izvrši pozitivnu biblijsku zapovijed.
Birkat (h)a-mazon izgovara se samo nakon uživanja hljeba u kolièini koja prevazilazi zapreminu jedne osrednje masline, ili nakon obroka (ali ne i nakon užine) koji se sastojao od tjestenina (minimalna kolièina je ista).
Birkat (h)a-mazon se govori na mjestu na kom se objedovalo - i to sjedeæi.
Ako je neko zaboravio kazati Birkat (h)a-mazon, a napustio je mjesto obroka treba da ga izgovori (sjedeæi) na onom mjestu gdje se sjetio propusta, prije èega, naravno, mora napraviti majim aharonim (pranje ruku nakon uživanja hljeba).
Ako bi neko namjerno napustio mjesto obroka bez da kaže Birkat (h)a-mazon, a potom bi se pokajao - te ipak odluèio da kaže blagoslov, trebalo bi da se vrati na mjesto obroka, i tamo kaže Birkat (h)a-mazon. - No, ako bi dotièni izgovorio Birkat (h)a-mazon na mjestu gdje se pokajao zbog propusta, ipak je, post factum ispunio svoju obavezu.
Birkat (h)a-mazon ne smije se prekidati razgovorom.
|
