Leksikon
| Term - Termin | Definition - Definicija |
|---|---|
| jad | jad (hebr.) = ruka, odnosi se takoðe i na pokazivaè kojega koristi hazan prilikom èitanja Sefer Tora da ne bi rukom dodirivao osjetljivi rukom pisani tekst. Pokazivaè se obièno završava ukrasom u obliku ruke sa ispruženim kažiprstom - a pravi se od srebra, slonovaèe, mesinga ili drveta. (množina: jadot) |
| jarcajt | {mospagebreak}jarcajt [ili jorcajt] (Jidiš) – doslovno: godina vremena, godišnjica smrti preminulog èlana porodice koja se obilježava posjetom grobu - te zajednièkim uèenjem u minjanu (u kuæi ili u sinagogi) iza koga se govori kadiš derabanan. U sefardskom folkloru godišnjica smrti preminulog èlana porodice se naziva anju (godina) – a zajednièko uèenje naziva se meldadu ili limud. Obièaj je da se na godišnjicu smrti odlazi na grob preminulog, a da u kuæi tokom cijelog dana gori kandilo ili svijeæa. |
| ješiva | ješiva (hebr.) – u Talmudu: naziv za zasjedanje Sanhedrina (Vrhovnog Suda) u egzilu; danas: uèilište, akademija na kojoj se izuèavaju Biblija i biblijski komentari, rabinika, (H)alaha, filosofija i sl. (množina: ješivot) |
| Jidiš | Jidiš = jezik Jevreja Istoène i Srednje Evrope. Danas meðu lingvistima preovladava uvjerenje da se radi o slovenskom jeziku èiji je leksikon uglavnom njemaèki, uz mnoge slavizme, hebraizme i arameizme. Ranije se tvrdilo da se radi o visokom Njemaèkom koji se kasnije, u narodnom govoru, vulgarizovao i žargonizovao, i kome su pridodate mnoge strane, ne-germanske rijeèi i konstrukcije. Èinjenica da je sintaksa ovog jezika eminentno slovenska (iako još uvijek zbunjuje èinjenica da je leksièki fond jezika uglavnom njemaèkog porijekla) navodi savremene istraživaèe da odbace staru i usvoje novu teoriju. Danas se u Americi Jidiš prouèava na katedri za slavistiku a ne na katedri za njemaèki jezik i književnost. |
| Jizkor | Jizkor - “Sjeti se (Bože)”, poèetne rijeèi liturgijskog teksta koji se u posljednjim stoljeæima uvriježio meðu aškenaskim Jevrejima – a kojim se zaziva božanska milost nad preminulim èlanovima porodice (vidi takoðe: “El male rahamim”). Meðu sefardskim Jevrejima nastao je u istu svrhu liturgijski tekst koji se zove (H)aškava. |
| Jom (h)a-Kipurim | Jom (h)a-Kipurim (hebr.) – doslovno: Dan od pomirenja, deseti dan mjeseca Tišrija, najstrožiji post, dan priznanja svih propusta, grijehova i bezakonja. Jom (h)a-Kipurim je dan pokajanja za sviju: za pojedinca i za zajednicu – i predstavlja završetak procesa oprosta i pomirbe Izraelu. - Stoga, svi su dužni pokajati se i priznati vlastite grijehe na Jom (h)a-Kipurim. Micva jom (h)a-kipurimskog priznanja grijehova (heb: viduj) poèinje veæ u poslijepodne dana koji prethodi Jom (h)a-Kipurimu – i to prije jela – da se èovjek ne bi zagrcnuo i udavio u toku posljednjeg objeda pred post (te umro nepokajan). Unatoè èinjenici da je neko priznao svoje grijehe uoèi Jom (h)a-Kipurima prije obroka – svejedno dužan je ponoviti svoje priznanje na Jom (h)a-Kipurim – i to na veèernjoj, jutarnjoj, dodatnoj, popodnevnoj i zakljuènoj molitvi. Pojedinci padaju na lice i na veèernjoj molitvi tokom svih dana u godini – na Jom (h)a-Kipurim svi padaju na lice u svim molitvama – jer se radi o danu pokajnica, molbi i posta. Prilikom viduja neophodno je taèno i iscrpno definisati grijeh. Svako ko u ovoj stvari pretjeruje dostojan je pohvale. Pokajanje se sastoji u tome da grješnik ostavi svoj grijeh, da ga ukloni iz svojih misli – i da odluèi u svom srcu da ga više neæe poèiniti. Nije dovoljno pokajati se u srcu – nego je potrebno verbalno iskazati opredjeljenje o ne vraæanju na dotièni grijeh – npr: “Posramih se i postidjeh se dijela svojih – i nikad se više neæu vratiti na njih”. Na Jom (h)a-Kipurim zabranjeno je èak i obredno pranje ruku prije “Kerijat Šema” (recitovanja biblijskog odjeljka “Èuj Izraele” sa uvodnim i zakljuènim blagoslovima) ili molitve – kao što se inaèe èini tokom godine – nego se ruke oèiste nasuho i potom se moli. Ko bi bio oneèišæen izmetom ili blatom može oèistiti mjesto prljavštine bez straha. È e s t i t a n j e J o m (h) a – K i p u r i m –a : Kod Sefarda: Izraz kojim se èestita muškarcu: Tizke lešanim rabot! Neka bi bio pomilovan na mnogo godina! Odgovor: Tizke ve-tihje letaarih jamim! Neka bi bio pomilovan i neka bi doživio duljinu dana! Izraz kojim se èestita ženi: Tizki lešanim rabot! Neka bi bila pomilovana na mnogo godina! Izraz kojim se èestita skupu: Tizku lešanim rabot! Neka biste bili pomilovani na mnogo godina! Kod Aškenaza: Gmar hatima tova! Dobar svršetak peèaæenja! Na šta se odgovara sa: Gmar hatima tova! Dobar svršetak peèaæenja! |
| Jom (h)-Šoa | vidi: Jom (h)-Šoa ve(h)a-Gevura |
| Jom (h)-Šoa ve(h)a-Gevura | Jom (h)-Šoa ve(h)a-Gevura (hebr.) = Dan (sjeæanja na žrtve) Holokausta i (dan) herojstva. Odlukom da se za Dan sjeæanja na žrtve Holokausta proglasi upravo 27. Dan mjeseca Nisana na koji je, 1943. godine, otpoèeo ustanak u Varšavskom getu kao da se htjelo dati smisla smrti šest miliona Jevreja. Odabirom upravo ovog dana kao da se htjelo reæi da je iz Holokausta, ako ništa, izvuèena pouka da narod ne smije biti pasivni posmatraè vlatite istorije. Ustankom u Varšavskom getu Jevreji su se trgli iz viševjekovne pasivnosti i ponovo stupili na istorijsku scenu. |
| Jom Kipur | vidi: Jom (h)a-Kipurim |
| Jom-Tov | Jom-Tov (hebr.) = zapovjedni praznik, skupno ime za šest Tora praznika (Prvi dan Pesaha, Sedmi dan Pesaha, Prvi dan Sukota, Osmi dan Sukota, Šavuot i Dan Trubni – odn. Roš (h)a-šana) na koje je zabranjeno obavljanje bilo kakvog posla. |
| Jontef | Jontef (Jidiš) - jidišizirani hebraizam Jom-Tov = praznik. |