Leksikon
| Term - Termin | Definition - Definicija |
|---|---|
| Sefer Tora | Sefer Tora (hebr.) = Svitak Tore (Petoknjižja ili Pet Knjiga Mojsijevih) pisan rukom na specijalno pripremljenoj koži koji se koristi u sinagogalnom bogosluženju. |
| sandak | sandak (hebr.) = osoba koja drži u krilu dijete koje se obrezuje. |
| seder | vidi: seder veèera |
| seder veèera | seder veèera = praznièna veèera prve (u dijaspori i druge) noæi Praznika Beskvasnih Hljebova (vidi: Pesah). Na seder veèeri jedu se odreðena jela koja treba da nas podsjete na ropstvo u Egiptu kao i na èudo Izlaska. Ta jela su obavezni dio seder-veèere, te se, stoga, obièno izdvajaju od ostalih jela koja nisu dio rituala time što se stavljaju na veliki tanjir.
Neophodna jela na obrednoj veèeri su: macot, maror, zeroa, beca, al-haroset, karpas, vino.
Buduæi da se, u vrijeme kad postoji Hram, na Pesah prinose dvije žrtve: Korban Pesah (posebna pashalna žrtva) i Korban Hagiga (redovna praznièka žrtva) obièaj je da se na seder sto stave dva peèena (ili kuvana) jela (na hebrejskom - šene tavšilin) od kojih jedno (zeroa) predstavlja Korban Pesah, a drugo (beca) Korban Hagiga.
Kako Jevreji (prema izrièitom biblijskom iskazu "I bi veèe i bi jutro - dan prvi") raèunaju dan od veèeri – Praznik Beskvasnih Hljebova poèinje tek sa zalaskom sunca 14-og Nisana. Seder se, dakle, može zapoèeti tek nakon izlaska triju zvijezda (što je siguran znak da je novi dan veæ poèeo). Sedere veèera sastoji se iz èetrnaest dijelova: 1. kadeš – izgovaranje prazniènog ili prazniènog i subotnjeg (ako praznik pada na Šabat) kiduša. 2. urhac – pranje ruku (s blagoslovom) prije blagovanja karpasa. 3. karpas – izgovaranje blagoslova i blagovanje KARPASA. 4. jahac – lomljenje macot (nije obavezno – ali se obièava). 5. magid – pripovjedanje (H)agade. 6. rahca – pranje ruku (s blagoslovom) prije blagovanja beskvasnog hljeba. 7. moci – izgovaranje redovnog blagoslova za blagovanje hljeba. 8. maca – izgovaranje posebnog blagoslova pred ispunjavanje pozitivne biblijske zapovijedi o blagovanju beskvasnog hljeba na Praznik Beskvasnih Hljebova. 9. maror – blagovanje marora (s blagoslovom). 10. koreh – blagovanje “(H)ilelovog sendvièa” koji se sastoji od marora, al-haroseta i maca. 11. šulhan oreh – ne-ritualni dio objeda. 12. cafun – blagovanje afikomana. 13. bareh – izgovaranje molitve zahvalnice nakon jela. Vidi: birkat (h)a-mazon. 14. (H)alel – izgovaranje zakljuènih Psalama. 15. nirca – neobavezna ali uobièajena liturgijska formula kojom se zvanièno završava seder. |
| Sefarad | Sefarad (hebr.) = hebrejsko ime za Španiju. |
| Sefard | vidi: Sefaradi. |
| Sefaradi | Sefaradi (hebr.) = Španac, u hebrejskom jeziku ovaj termin oznaèava kako španske Jevreje kao posebnu etnièko-kulturnu skupinu koja veæ vijekovima ne živi u Španiji - tako i žitelje savremene Španije bez obzira na njihovo etnièko porijeklo ili vjersku pripadnost. U drugim jezicima ovaj termin se odnosi iskljuèivo na španske Jevreje. U mnogim jezicima izvorni hebrejski termin je prilagoðen glasovnim uzusima jezika domaæina – recimo naša prilagoðenica: Sefard, ili engleska: Sefardi. |
| seudat (h)avraa | seudat (h)avraa (hebr.) = obrok utjehe, naziv za prvi obrok koji se priprema ožalošæenima po povratku sa sprovoda. Obrok pripremaju prijatelji, susjedi, èlanovi Hevra Kadiša, jer je po (H)alaha ožalošæenima zabranjeno da prvi obrok pripremaju sami. Talmud prenosi da je u staro vrijeme bogatima prvi obrok serviran u zlatnim i srebrnim košarama, a siromašnima u košarama od vrbe. Buduæi da su se time vrijeðala osjeæanja siromašnih, rabinskim propisima je odreðeno da se prvo jelo svima donosi u košarama od vrbe. |
| Seudat Purim | Seudat Purim = purimski praznièni objed u toku koga su punoljetni muškarci obavezni piti vino dok ne zadrijemaju. Ova zapovijest zasniva se na stihu 9:17 Knjige o Ester: “I praznovaše taj dan gosteæi se i veseleæi se”. |
| Sidur | Sidur (hebr.) – molitvenik za radni dan i Šabat.
Jevrejski molitvenik. Jevreji se mole tri puta na dan te petkom naveèer i subotom, jevrejskim danom odmora na koji se mole i posebne dodatne molitve. Sve se te molitve nalaze u siduru. Jevrejski molitvenik predstavlja jedinstvo Jevreja u cijelom svijetu koji su 2000 godina bili raštrkani po Europi, Americi, Africi i Aziji. Svi su Jevreji molili i još uvijek mole iz istog molitvenika – sidura. Biblija je izvor i inspiracija sidura. |
| suka | suka (hebr.) – koliba koja se gradi pored kuæe u kojoj se jede i spava u toku praznika Sukot. Zidovi suka mogu biti napravljenmi od drveta, kartona, kamena ili cigli. Ono što je bitno je da suka ne smije biti pokrivena crijepom, lesonitom ili najlonom – nego granjem, drvenim letvama, trskom ili asurama - i to tako da se kroz iste može vidjeti nebo. Dozvoljeno je užinati izvan suka. U toku Sukota sav se život odvija u suka, a u pravu kuæu ulazi se poslom i privremeno. Stoga se æilimi, slike, vaze i drugi ukrasi prenose u suka. Na Šemini Aceret veæ se više ne sjedi u suka. (množina: sukot) |
| Sukot | Sukot (hebr.) – doslovno: sjenice, Praznik Sjenica koji se slavi kao uspomena na izlazak iz Egipta i dugi put do Izraela kroz pustinju.
Praznik Sjenica traje od petnaestog do dvadeset i drugog Tišrija. Dvadeset i treæeg Tišrija nastupa Šemini Aceret (Osmi zakljuèni dan) koji se smatra zasebnim praznikom. Kako se sedmodnevni period Sukota završava zasebnim praznikom bilo je nemoguæe proširiti u dijaspori sam Sukot na osam dana. – Tako Sukot i u Izraelu i u dijaspori traje sedam dana – s tim što je u Izraelu samo prvi dan Sukota Jom Tov (zapovjedni praznik) – a ostalih šest dana su hol (h)a-moed (polupraznik); dok su u dijaspori prva dva dana praznika zapovjedni praznici – te tako u dijaspori polupraznici traju samo pet dana. Šemini Aceret svetkuje se u Izraelu jedan – a u dijaspori dva dana. U toku svih sedam dana Sukota svi su punoljetni muškarci obavezni spavati i blagovati obroke u suka, izvan suka smije se samo užinati ili piti. I z r a z i k o j i m a s e è e s t i t a p r a z n i k : Kod Sefarda: Napomena: Prevod je naveden samo u cilju razumijevanja izraza èestitanja. Ipak, buduæi da u prevodu na naš jezik ovaj izraz èestitanja zvuèi vrlo rogobatno i arhaièno – preporuèuje se da korištenje izvornog hebrejskog teksta bez prevoda. Moadim lesimha! Neka bi vremena zakazana (za hodoèašæa) bila na radost! Odgovor: Hagim uzmanim lesason! Neka bi dani žrtve i (zapovjeðena) razdoblja bila na radovanje! Ili na Ladinu: Buen Moed! Dobar (Sretan) Praznik! Na šta se odgovara sa: Buen Moed! Anjus muèus! Dobar (Sretan) Praznik! Mnogo godina! Kod Aškenaza: Hag sameah! Radostan (Sretan) Praznik! Odgovor: Hag sameah! Radostan (Sretan) Praznik! Ili na Jidišu: Gut Jontef! Dobar (Sretan) Praznik! Odgovor: Gut Jontef! Dobar (Sretan) Praznik! |
| Šabat | Šabat (hebr.) - Subota, najveæi jevrejski praznik.
Na Šabat je strogo zabranjeno obavljanje bilo kakvog posla. Poslovi koje je zabranila sama Usmena Tora nazivaju se avot melahot (prototipovi poslova) – i ima ih trideset i devet. Rabinsko zakonodavstvo zabranilo je i poslove koji proistièu iz ovih trideset i devet – ili podsjeæaju na njih.
I z r a z i k o j i m a s e è e s t i t a Š a b a t : Šabat šalom! (Želim ti) Subotu mira! Odgovor: Šabat šalom umvorah! Mirnu i blagoslovenu Subotu! Kod Sefarda još i: Buen Šabat! Dobru (Sretnu) Subotu! Na šta se odgovara sa: Buen Šabat! Dobru (Sretnu) Subotu! Kod Aškenaza još i: Gut Šabes! (ili samo Šabes!) Dobru (Sretnu) Subotu! Odgovor: Gut Šabes! (ili samo Šabes!) Dobru (Sretnu) Subotu! |
| Šaharit | Šaharit (hebr.) – skupno jutarnje bogosluženje ili jutarnja molitva pojedinca – od hebrejske rijeèi šahar = zora. |
| Šana | šana (hebr.) – godina, u (H)alaha ovaj se termin obièno odnosi na period od godinu dana nakon nastupa smrti. |
| Šavuot | Šavuot (hebr.) – doslovno: sedmice, praznik sedmica koji se slavi po isteku sedme sedmice nakon Praznika Beskvasnih Hljebova. Na ovaj dan, šestoga dana mjeseca Sivana, 600.000 punoljetnih muškaraca Jevreja prisustvovalo je davanju Tore na Sinaju, zbog toga ovaj se praznik naziva još i “zeman matan Toratenu” (“vrijeme davanja naše Tore”). Kako upravo u ovo doba godine pada i žetva ovaj praznik naziva se i praznikom žetve (Hag (h)a-kacir). U Izraelu Šavout se slavi jedan dan - a u dijaspori dva.
Da bi se podvukao univerzalni karakter Tore uobièajeno je da se na ovaj praznik èita biblijski svitak o Rut u kome je opisano kako je Rut, Moavka po roðenju, napustila bogove svojih otaca udavši se za judejskog izbjeglicu Mahlona, i kako je, po Mahlonovoj smrti, napustila i zemlju svog roðenja, krenuvši sa svojom svekrvom u Judeju u kojoj je zbog svog moavskog porijekla (Moavci su bili zakleti neprijatelji Judejaca) mogla oèekivati odbojnost i neprilike. Njena spremnost da se podvrgna zapovijedima Tore i njena riješenost da po svaku cijenu sljeduje istinu na kraju bivaju nagraðene – udavši se za Boaza i rodivši Oveda koji je djed kralja Davida Rut postaje ugaoni kamen izraelske kraljevske dinastije. Oèekivani Mesija Davidov je, a samim tim i njen potomak.
I z r a z i k o j i m a s e è e s t i t a p r a z n i k : Kod Sefarda: Napomena: Prevod je naveden samo u cilju razumijevanja izraza èestitanja. Ipak, buduæi da u prevodu na naš jezik ovaj izraz èestitanja zvuèi vrlo rogobatno i arhaièno – preporuèuje se da korištenje izvornog hebrejskog teksta bez prevoda. Moadim lesimha! Neka bi vremena zakazana (za hodoèašæa) bila na radost! Odgovor: Hagim uzmanim lesason! Neka bi dani žrtve i (zapovjeðena) razdoblja bila na radovanje! Ili na Ladinu: Buen Moed! Dobar (Sretan) Praznik! Na šta se odgovara sa: Buen Moed! Anjus muèus! Dobar (Sretan) Praznik! Mnogo godina! Kod Aškenaza: Hag sameah! Radostan (Sretan) Praznik! Odgovor: Hag sameah! Radostan (Sretan) Praznik! Ili na Jidišu: Gut Jontef! Dobar (Sretan) Praznik! Odgovor: Gut Jontef! Dobar (Sretan) Praznik! |
| Šehita | šehita (hebr.) = klanje stoke u skladu sa propisima jevrejskog prava. (množina: šehitot) |
| Šiva | šiva (hebr.) – doslovno: sedam = sedmodnevni period žalosti za najbližim srodnicima. Meðu Sefardima koristi se i španski ekvivalent hebrejskog termina – los siete ili luz sieti. U toku prvih sedam dana po sahrani avelu su zabranjene sljedeæe stvari: šišanje i brijanje, pranje odjeæe, kupanje, plivanje, održavanje seksualnih odnosa, nošenje kožne obuæe, obavljanje posla, uèenje Tore (kako Usmene tako i Pismene), uspravljanje kreveta (sjedi se na izvrnutim krevetima), otkrivanje glave i pozdravljanje s ljudima. U sluèaju: samoubice, mrtvoroðenèeta, djeteta koje je umrlo prije napunjenog tridesetog dana života, te osobe koja javno svjesno i namjerno krši propise Tore - odredbe o avelutu nisu na snazi. Ožalošæenom nije dozvoljeno da u toku šiva nosi kožnu obuæu – jer je u vrijeme donošenja ovog propisa obuæe predstavljala luksuz za koji u žalosti nema ni vremena ni prostora. Propisi o šiva se obdržavaju u sluèaju smrti šest najbližih srodnika: oca, majke, sina, æerke, brata, i nevjenèane sestre. Èak je i Ko(h)en, kome je inaèe zabranjeno da se skrnavi za mrtvacem, obavezan da prisustvuje sahrani èlanova svoje porodice. Rabini su kasnije dodali obavezu da se šiva mora “odsjediti” i za supruga ili suprugu. U Bibliji se pojam šiva prvi put spominje kad je umro Jakov: “...I Josif uèini žalost za ocem svojim za sedam dana” (I Knjiga Mojsijeva, 50:10). Obièaj je da svih sedam dana u kuæi žalosti gori svijeæa ili kandilo. Posjetilac koji dolazi u kuæu ožalošæenog dok traje šiva, mora se uzdržavati od suvišnog razgovora. Naèelno on može odgovarati na pitanja koja mu postavi ožalošæeni - ali sam ne smije zapoèinjati razgovor. U Midrašu se kaže da nema veæe usluge koji možemo uèiniti ožalošæenom od one da æutimo u njegovom prisustvu. U trenutku kada ožalošæeni klimne glavom dajuæi do znanja da želi da ostane sam, posjetiocima više nije dopušteno da ostanu pored njega. Vidi: avel, avelut. |
| Šelošim | šelošim (hebr.) – doslovno: trideset = tridesetodnevni period žalosti poslije smrti bliskog roðaka (oca, majke, brata, sestre, æerke, muža, žene). Odbrojavanje poèinje od dana sahrane. U tom periodu ožalošæenom je zabranjeno da nosi nova odjela, da se šiša i brije, da uèestvuje na zabavama i sveèanostima, èak i ako se radi o vjenèanju ili obrezanju. Izuzetak je roðenje vlastitog deteta. Veliki praznici (Roš (h)a-Šana, Pesah, Šavuot i Sukot) ukidaju ili skraæuju šelošim. Ako vijest o smrti bliskog roðaka stigne u roku od trideset dana od smrti, onda je ožalošæeni dužan da se pridržava propisa o šiva i šelošim od dana kad je primio vijest. Ako ta vijest stigne posle trideset dana, onda šiva i šelošim simbolièno traju samo jedan sat. U toku trideset dana nastaje postepena promjena iz stanja tugovanja i oplakivanja u stanje normalnog života. Jedino ako se radi o roditeljima, uzdržavanje traje punih dvanaest meseci. Udovici je dozvoljeno da se preuda ranije nego udovcu. Smatra se da usamljenièki život mnogo teže pada ženi nego muškarcu. Od dana muževljeve smrti do nove udaje, svejedno, moraju proæi tri mjeseca. To vrijeme je dovoljno da se utvrdi da li je žena ostala u drugom stanju da kasnije ne bi bilo sumnji oko odreðivanja oèinstva. |
| Šofar | šofar (hebr.) - ovnujski rog koji se koristi u sinagogalnom bogosluženju na Roš (h)a-Šana. (množina: šofarot) |
| Šohet | šohet (hebr.) = kasapin koji kolje stoku i perad u skladu sa propisima jevrejskog prava. (množina: šohatim) |