

Sukot
SUKOT doslovno: sjenice, Praznik sjenica koji se slavi kao uspomena na izlazak iz Egipta i dugi put do Izraela kroz pustinju.
Praznik Sjenica traje od petnaestog do dvadeset i drugog Tišrija. Dvadeset i trećeg Tišrija nastupa šEMINI ACERET (Osmi zaključni dan) koji se smatra zasebnim praznikom.
Kako se sedmodnevni period Sukota završava zasebnim praznikom bilo je nemoguće proširiti u dijaspori sam Sukot na osam dana. – Tako Sukot i u Izraelu i u dijaspori traje sedam dana – s tim što je u Izraelu samo prvi dan Sukota JOM TOV (zapovjedni praznik) – a ostalih šest dana su HOL (H)A-MOED (polupraznik); dok su u dijaspori prva dva dana praznika zapovjedni praznici – te tako u diajaspori polupraznici traju samo pet dana. šemini Aceret svetkuje se u Izraelu jedan – a u dijaspori dva dana.
U toku svih sedam dana Sukota svi su punoljetni muškarci obavezni spavati i blagovati obroke u suka, izvan suka smije se samo užinati ili piti.
SUKA - koliba koja se gradi pored kuće u kojoj se jede i spava u toku praznika SUKOT. Zidovi suka mogu biti napravljenmi od drveta, kartona, kamena ili cigli. Ono što je bitno je da suka ne smije biti pokrivena crijepom, lesonitom ili najlonom – nego granjem, drvenim letvama, trskom ili asurama - i to tako da se kroz iste može vidjeti nebo. Dozvoljeno je užinati izvan suka. U toku Sukota sav se život odvija u suka, a u pravu kuću ulazi se poslom i privremeno. Stoga se ćilimi, slike, vaze i drugi ukrasi prenose u suka. Na ŠEMINI ACERET već se više ne sjedi u suka.
Haggadah
Hagada je jevrejska obredna knjiga (kodeks), koja sadržava biblijske priče, molitve i psalme vezane za praznik Pesah (Pashu), posvećen oslobođenju Jevreja od egipatskog ropstva. Sa ovim sadržajem podudara se i ilustrovani dio ove knjige. Sarajevsha Hagada pisana na finom pergamentu, predstavlja najstariji i najraskošniji primjer ove vrste kodeksa; djelo je španske iluminatorske umjetnosti XIV. stoljeća, sa očiglednim uticajem tadašnje italijanske i francuske savremene slikarske umjetnosti
Čitaj više