

Jom Kipur
JOM (H)A-KIPURIM
Dan od pomirenja, deseti dan mjeseca Tišrija, najstrožiji post, dan priznanja svih propusta, grijehova i bezakonja.
Jom (h)a-kipurim je dan pokajanja za sviju: za pojedinca i za zajednicu – i predstavlja završetak procesa oprosta i pomirbe Izraelu. - Stoga, svi su dužni pokajati se i priznati vlastite grijehe na Jom (h)a-kipurim. MICVA jom (h)a-kipurimskog priznanja grijehova (heb: viduj) počinje već u poslijepodne dana koji prethodi Jom (h)a-kipurimu – i to prije jela – da se čovjek ne bi zagrcnuo i udavio u toku posljednjeg objeda pred post (te umro nepokajan). Unatoč činjenici da je neko priznao svoje grijehe uoči Jom (h)a-kipurima prije obroka – svejedno dužan je ponoviti svoje priznanje na Jom (h)a-kipurim – i to na večernjoj, jutarnjoj, dodatnoj, popodnevnoj i zaključnoj molitvi. Pojedinci padaju na lice i na večernjoj molitvi tokom svih dana u godini – na Jom (h)a-kipurim svi padaju na lice u svim molitvama – jer se radi o danu pokajnica, molbi i posta. Prilikom viduja neophodno je tačno i iscrpno definisati grijeh. Svako ko u ovoj stvari pretjeruje dostojan je pohvale.
Pokajanje se sastoji u tome da grješnik ostavi svoj grijeh, da ga ukloni iz svojih misli – i da odluči u svom srcu da ga više neće počiniti. Nije dovoljno pokajati se u srcu – nego je potrebno verbalno iskazati opredjeljenje o ne vraćanju na dotični grijeh – npr: “Posramih se i postidjeh se dijela svojih – i nikad se više neću vratiti na njih”.
Na Jom (h)a-kipurim zabranjeno je čak i obredno pranje ruku prije “Kerijat šema” (recitovanja biblijskog odjeljka “čuj Izraele” sa uvodnim i zaključnim blagoslovima) ili molitve – kao što se inače čini tokom godine – nego se ruke očiste nasuho i potom se moli. Ko bi bio onečišćen izmetom ili blatom može očistiti mjesto prljavštine bez straha.
Haggadah
Hagada je jevrejska obredna knjiga (kodeks), koja sadržava biblijske priče, molitve i psalme vezane za praznik Pesah (Pashu), posvećen oslobođenju Jevreja od egipatskog ropstva. Sa ovim sadržajem podudara se i ilustrovani dio ove knjige. Sarajevsha Hagada pisana na finom pergamentu, predstavlja najstariji i najraskošniji primjer ove vrste kodeksa; djelo je španske iluminatorske umjetnosti XIV. stoljeća, sa očiglednim uticajem tadašnje italijanske i francuske savremene slikarske umjetnosti
Čitaj više