Circle Image

Izložba - 111. god. Isaka Samokovlije

u organizaciji
Jevrejskog kulturno prosvjetnog i humanitarnog društva
„La Benevolencija“ iz Sarajeva 

ima čast i zadovoljstvo pozvati Vas 
na otvaranje

IZLOŽBE 
Povodom obilježavanja
111 godine od rođenja
dr Isaka Samokovlije

Otvaranje izložbe u ponedjeljak, 10.01.2011. u 19:00h

Učestvuju učenici osnovne škole
Isak Samokovlija iz Sarajeva

Autor izložbe : Eli Tauber

Izložba će biti otvorena 
svakim danom od 15 do 19h osim subotom


Isak Samokovlija je rođen u Goraždu, tada dijelu Austro-Ugarskog carstva, 3. decembra 1889 u obitelji sefardskih (španskih) jevreja. Njegova obitelj se doselila iz Samokova u Bugarskoj, po čemu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u Goraždu, odlazi u Sarajevo i završava Prvu gimnaziju, te studira medicinu u Beču. Nakon studija, radio je kao liječnik u Goraždu, Fojnici i Sarajevu. Svoju prvu pripovjetku "Rafina avlija" objavljuje 1927. a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki "Od proljeća do proljeća" u izdanju Grupe sarajevskih književnika.

Početak Drugog svjetskog rata dočekuje u bolnici Koševo u Sarajevu gdje je bio šef jednog odjeljenja. Ubrzo dobija otkaz i biva prinuđen nositi žutu traku s Davidovom zvijezdom, kojom su nacisti obilježavali sve Jevreje. Nakon proglašenja NDH zatvoren je od strane ustaša, te kasnije prebačen u izbjeglički logor na Alipašinom mostu u Sarajevu. U proljeće 1945. uspijeva pobjeći od ustaša koji su ga prinudno vodili sa sobom, te se krio sve do oslobođenja zemlje.

Po završetku Drugog svjetskog rata drži razne pozicije u bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim književnim krugovima. Uređivao je književni časopis "Brazda" od 1948. do 1951, a poslije toga je sve do smrti bio urednik u Izdavačkom preduzeću "Svjetlost".

Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku Drinu u Goraždu. Ivo Andrić ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala, a Meša Selimović je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovijedač poslije Kočića.

Umro je 15. januara 1955. u Sarajevu. Sahranjen je na starom jevrejskom groblju na strmoj padini Trebevića.




Datum
18th of Tishrei, 5782
September 24, 2021
Jevrejski kalendar

Haggadah
Haggadah

Hagada je jevrejska obredna knjiga (kodeks), koja sadržava biblijske priče, molitve i psalme vezane za praznik Pesah (Pashu), posvećen oslobođenju Jevreja od egipatskog ropstva. Sa ovim sadržajem podudara se i ilustrovani dio ove knjige. Sarajevsha Hagada pisana na finom pergamentu, predstavlja najstariji i najraskošniji primjer ove vrste kodeksa; djelo je španske iluminatorske umjetnosti XIV. stoljeća, sa očiglednim uticajem tadašnje italijanske i francuske savremene slikarske umjetnosti

Čitaj više

Downloads
Jevrejski Glas

Link

Downloads
SaLon

Link