

Shana Tova 5774
Roš Hašana 5774. dočekujemo molitvom
u Starom hramu (Muzej Jevreja BiH - Velika avlija b.b.)
u srijedu 29. elula 5773. godine (04. septembar 2013.) u 19:00 sati
Nakon bogosluženja ćemo se okupiti u sali Jevrejske opštine u Sarajevu
Šahrit (jutarnja molitva) će se održati u četvrtak u 10 sati
u Sinagogi u ulici Hamdije Kkreševljakovića 59
Lešana Tova
Koncem ove sedmice započinje prvi dan mjeseca Tišrija. Mjeseca velikih i važnih jevrejskih praznika. U to isto vrijeme započinje i Roš Hašana - jevrejska nova godina, deset dana nakon Roš Hašana dolazi Jom Hakipurim, dan pokajanja, mirenja, zatim slijedi Sukot ili praznik sjenica koji traje 9 dana. Posljednjeg dana Sukota slavi se praznik Simhat Tora, radost Tore. Roš Hašana se slavi 1, a u dijaspori i 2. Tišrija. Za to vrijeme čovjek želi da se oslobodi svih grijehova, otuda i običaj da se odlazi do najbliže vode u koju se simbolično sa sebe stresaju mrvice - grijehovi da ih voda odnese. Na Roš Hašana se duva u šofar čiji zvuci opominju vjernike da počinje 10 dana pokore i pozivaju ih na pokajanje. Ustaljeni su običaji da se za novu godinu jedu slatka jela (jabuka i med) da bi godina bila slatka, šipak ili nar da bi godina bila plodna koliko ima zrna u naru. Od mesa se obično servira janjeća glava, da se bude glava, a ne rep i sl.
Roš Hašana se čestita sa Lešana Tova što znači dobra godina ili Lešana Tova Tikatevu, neka bude upisana dobra godina.
Prvi dan Roš Hašana je neradni i nije dozvoljeno raditi isto kao za šabat.
Deset dana od Roš Hašana do Jom Kipura su dani pokajanja i nazivaju se strašni dani, Jaimim Noarim, a po vjerovanju za to vrijeme čitava ljudska zajednica i svi ljudi pojedinačno izlaze pred nebeski sud gdje im se upisuju svi počinjeni grijehovi, ali i sva dobra djela koja su učinili u protekloj godini. Desetog dana mjeseca Tišrija za Jom Kipur vrši se pečaćenje knjige koja će se otvoriti tek slijedeće godine na Roš Hašana. Zato se Jom Kipur čestita riječima "Neka bude upisana i zapečaćena dobra godina".
Jom Kipur je praznik pomirenja, pokajanja i praštanja, to je dan posta i dan molitve koji se provodi u hramu.
Praznik završava duvanjem u šofar koji najavljuje dobivanje milosti Božije, a vjernici jedan drugome požele Hatima Tova.
Sukot praznik sjenica počinje 15. Tiršrija, a završava se 9 dana kasnije praznikom Simhat Tora - Radost Tore.
Sukot je praznik berbe, za vrijeme praznika boravi se u sjenicama koje se prave na otvorenom prostoru, okićene su plodovima voća, žita i cvijećem, a obavezna su četiri simbola bilja citrus - estrog, grana palme datule - lulav, grančica vrbe - arava i mitra - hadas. Ove četiri biljke moraju se imati i u hramu za vrijeme molitve.
Sukot je hodočasni praznik i za vrijeme praznika je dobro djelo Micva hodočastiti u Jerusalimu.
Simhat Tora, praznik tore, praznuje se posljednjeg 9. dana Sukota. Taj dan se obilježava završetak godišnjeg ciklusa čitanja Tore. To je veseli praznik i u raznim sredinama veseli se prema običajima sredine.
Haggadah
Hagada je jevrejska obredna knjiga (kodeks), koja sadržava biblijske priče, molitve i psalme vezane za praznik Pesah (Pashu), posvećen oslobođenju Jevreja od egipatskog ropstva. Sa ovim sadržajem podudara se i ilustrovani dio ove knjige. Sarajevsha Hagada pisana na finom pergamentu, predstavlja najstariji i najraskošniji primjer ove vrste kodeksa; djelo je španske iluminatorske umjetnosti XIV. stoljeća, sa očiglednim uticajem tadašnje italijanske i francuske savremene slikarske umjetnosti
Čitaj više